Eto, kad te kleta sudbina pretekne....
Kada sam za skoriju buducnost u novoj godini najavio i osvrte na jos autora, pored Gotfredsona je prvi trebao da bude Vicar. Ali rekoh, ajde polako, ima vremena.... Doduse, za nas i dalje ima vremena, za njega nema. Posle borbe sa leukemijom, juce (03.01.2012.) nas je ovaj izvanredni crtac Diznijevih stripova napustio, u 77. godini. Svakako, jedan nacin da ispostujemo legendarnog autora je da i njemu posvetimo jednu temu.
VICTOR ARRIAGADA RIOS - VICAR (16.04.1934 – 03.01.2012.)
"Ima jedan Cileanac koji crta patke daleko bolje od mene!" (Karl Barks, o Vikaru)
Te sudbonosne 1934....Da je Vicaru bilo sudjeno da se proslavi crtajuci price o
Patkovgradu, govori i zanimljia podudarnost - autor je rodjen iste godine kad i Paja Patak, 1934. godine!

Jos od malih nogu, aktivno je citao stripove (i
Diznijeve!

), i bavio se crtanjem. Iako je studirao da postane inzenjer, nije se odrekao strasti iz detinjstva. Tako je 1956. godine, umesto da zavrsi fakultet, prihvatio radno mesto u listu "Mercurio", koji ga je unajmio da crta politicke karikature. Ubrzo je prosirio delatnost na razne druge magazine, a proslavio se i nedeljnim humoristickim stripom o cileanskom kauboju - "Ramon".
"Ramon", ilustracijaKako je vreme prolazilo, Vicar se sve vise bavio humoristickim stripovima (a vremenom ce preci i na animaciju), i sve vise se priblizavao, stilski ali i geografski(!)
Dizniju.
1960. godine, seli se u Barselonu, gde je imao bolje mogucnosti da zivi kao crtac. Tamo je nastavio da crta "Ramona" za cileanske novine, a radio je i na poznatom danskom sindikalnom stripu "Rasmus Klump".
Rasmus KlumpKad pomenusmo Dansku, vreme nam je i da predjemo na stvar - 1970. godine, Vicar potpisuje ugovor sa izdavackom kucom
Gutenberghus (danas poznata kao
EGMONT), i tu pocinje njegova bogata i ispunjena karijera crtackog heroja
patkovgradskog univerzuma. Ne samo da je vremenom postao crtacka legenda Dizni stipa, nego i jedan od najproduktivnijih Diznijevih autora, sa preko 10.000 nacrtanih strana!!!!
Nakon 5 godina, Vikar se povlaci nazad u Cile, i tamo otvara crtacki studio
VicArt.
Vikarov
crtez je ono sto je bitno kada pricamo o "njegovim" stripovima. Nisu to neki scenaristicki dragulji, daleko od toga (iako su za decu su sjajni). Bez da sam uopste bio svestan ko je autor - neki od mojih omiljenih stripova iz Mikijevih zabavnika su bili upravo njegovi

("Vanzemoljci", "Krokodilska ljubav", "Mrezobol", "Gangsterska proslava", "Ljubav u stihovima"....) Svakako je bitno pomenuti da je u pitanju izuzetno prepoznatljiv stil, uprkos cinjenici da ne odudara bitno od standardnog diznijevskog sablona. Kako mu je jedan od uzora bio legendarni Karl Barks, Vikarov stil je uveliko vukao korene iz Barksovog. Kao i kod njegovog idola, mozemo videti neopterecen crtez, sa izuzetnim osecajem za efektivno kadriranje, mnostvom akcije, i obiljem mastarija u vidu najcudnijih objekata, svemiraca, cudovista....
Takodje, kako smo doveli i Barksa u ovaj kontekst, zanimljivo je pomenuti da je bas Vikar nacrtao nastavak
Barksove price o Mikro-patkama iz svemira (
"The return of the micro-ducks from outer space"), kao i jedan od nastavaka Barksovog klasika "Back to Klondike" ("Klondike pipeline").

Oda legendi Karlu BarksuKao veliki ljubitelj umetnosti (slikarstva, opere, filma....), u Vikarovim stripovima se neretko mogu pronaci omazi velikim umetnickim delima

Vikar i umetnost; Raja, Gaja i Vlaja u Seraovoj slici "Nedeljno popodne na ostrvu La Grande JatteOno sto je posebno zanimljivo kada je Vikarovo crtanje u pitanju, jeste njegov specifican nacin da od samog pocetka iscrtavanja tabli drzi pod kontrolom raspored panela, kadriranje, i kolicinu detalja. Naime, crtez u olovci bi odradio u onoj velicini u kojoj bi crtez bio reprodukovan (dakle, u formatu Mikijevih zabavnika), a onda bi gotov crtez povecao, i istusirao u velikom formatu

Vikarova tabla u olovciIako je i pre prelaska u Egmont i svet Paje Patka bio uveliko ostvaren umetnik, u jednom osvrtu na svoj zivot i delo, Vikar je rekao da mu je, uprskos svemu tome, avantura crtanja Diznijevih stripova bio
najbolji potez u karijeri. Takodje je cinjenica da ce zahvaljujuci svojoj velikoj posvecenosti, ljubavi prema stripu, i zavidno obimnoj produkciji, Vicar doveka ostati upamcen kao
legenda Diznijevih stripova. Neka mu je vecna slava.
Paja Patak i Vikar slave sedamdeseti rodjendan